Autoimuna bolest koja pogađa čak 20% svjetske populacije…

Opet smo u goste pozvali izv.prof.dr.sc. Braila, a ovaj vam put otkrivamo sve o aftama. Afte su autoimuna bolest koja pogađa čak 20% svjetske populacije. Što ih uzrokuje, mogu li se spriječiti i kako ih liječiti, pročitajte u nastavku teksta i slobodno nam se javite ako imate bilo kakvih pitanja.

Često čujemo od naših pacijenata da imaju „afte u ustima“. Recite nam, što su to afte? O kakvoj bolesti se radi?

Među pacijentima se uvriježilo da gotovo sve bolne promjene u ustima nazivaju aftama. Međutim, pod tim pojmom podrazumijevamo samo jednu, točno određenu bolest s jasnim kliničkim obilježjima, a to su rekurentne aftozne ulceracije. Afte ili rekurentne aftozne ulceracije su bolest karakterizirana povremenom pojavom ulceracija tj. bolnih ranica na oralnoj sluznici. Bolest je vrlo česta i zahvaća do 20% populacije. Češće se javlja u žena i u mlađoj životnoj dobi.

Kako izgledaju afte?

Afte imaju vrlo karakterističan izgled. Javljaju se okrugle ili ovalne ulceracije veličine od nekoliko milimetara do jednog ili rijetko više centimetara, s tipičnim žutim ili sivim dnom i crvenim upalnim rubom. Lokalizacija je također karakteristična, javljaju se na usnama, jeziku, obraznoj sluznici i mekom nepcu dok se nikada ne javljaju na tvrdom nepcu i gingivi. Što se tiče dinamike pojavljivanja, to je vrlo varijabilno – neki pacijenti ih imaju dva do tri puta godišnje dok se u nekih pacijenata javljaju neprestano. Praćene su bolovima i neugodom, posebno kod jela.

Što uzrokuje afte? Radi li se o infekciji?

Uzrok afti je nepoznat. Radi se o autoimunoj bolesti u čijem nastanku (kao i kod svih autoimunih bolesti) igra ulogu genetika u kombinaciji s nekim faktorom iz okoline. Međutim, o kojem točno faktoru se radi, još uvijek nije poznato. Što se infekcije tiče, ne morate brinuti, afte nisu zarazna bolest i ne mogu se prenijeti drugim osobama.

Postoje li neka stanja koja pridonose nastanku afti?

Stanja kao što su anemija, manjak željeza i folne kiseline, zatim druge autoimune bolesti poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa te poremećaji imunosti poput HIV-a mogu u nekih pacijenata dovesti do pojave afti. Značajnu ulogu u nastanku afti igra stes. Međutim, kod velike većine pacijenata ne uspijeva se utvrditi nikakav predisponirajući faktor.

Ovo zvuči vrlo obeshrabrujuće. Možemo li poduzeti išta da se spriječi pojava afti?

Po pitanju prevencije, mogućnosti su dosta sužene. U slučaju da u podlozi postoji manjak nekog od minerala ili vitamina potrebno ga je nadoknaditi što može pridonijeti smanjenju izbijanja afti. U najvećem broju slučajeva, ne postoji sredstvo čijim bi se uzimanjem spriječio nastanak afti.

Što nam onda preostaje, možemo li ih na bilo koji način liječiti?

Nije sve tako crno, lijeka ipak ima. Afte se u najvećem broju slučajeva liječe lokalnim kortikosteroidima. Preparat, najčešće mast (Volon A, Beloderm, Betazon…) aplicira se 2 do 3 puta dnevno do cijeljenja lezije (obično do 7 dana). Lokalni kortikosteroidi ne mogu spriječiti izbijanje novih promjena, no značajno skraćuju trajanje i bol kod postojećih. Ovo posebno vrijedi ako se s terapijom započne kod pojave prvih simptoma – afte će značajno kraće trajati i neće izazivati tegobe. Kod jače boli, od pomoći mogu biti i lokalni anestetici u gelu (Dolokain, Lidokain…). Veće afte liječimo perilezijskim injekcijama dok one najteže pacijente, u kojih lokalna terapija ne daje rezultat, liječimo sistemskom kortikosteroidnom terapijom.

Za kraj, što biste preporučili pacijentima koji imaju ili sumnjaju da imaju afte?

Preporučio bih pregled specijalista da se utvrdi radi li se stvarno o aftama ili ulceracijama druge etiologije kako bi se mogla ordinirati ispravna terapija. Pridržavajte se preporuke specijalista o terapiji i ona stara izreka da afte traju „s terapijom tjedan, a bez terapije sedam dana“ neće se odnositi i na vas.