Morsikacija – nesvjesna borba sa stresom koja može imati ozbiljne posljedice

Morsikacija je stanje u kojem pacijenti svjesno ili nesvjesno grizu sluznicu obraza, jezika ili usana. Najčešće je rezultat nesvjesne borbe sa stresom, a potencijalno može imati ozbiljne posljedice. Kako je stres postao svakodnevica, odlučili smo se pozabaviti temama koje su povezane sa stresom, a imaju štetne posljedice za naše zdravlje. U goste smo opet pozvali izv.prof.dr.sc. Braila s kojim smo razgovarali o morsikaciji.

Što dovodi do morsikacije?

Morsikacija se može javiti zbog nekoliko razloga. Prvo, to je slučajan ugriz u sluznicu. Ako se dogodi jednom ili dvaput nije alarmantno unatoč neugodi kojom je praćen. Međutim, ako se događa učestalo, može biti znak poremećaja odnosa između zuba (okluzije) i zahtijeva posjet stomatologu.

Sljedeći uzrok morsikacije je grizenje sluznice za vrijeme sna. Javlja se kao posljedica stiskanja zuba i također zahtijeva posjet stomatologu. Na kraju, morsikacija može biti i posljedica štetne navike grickanja sluznice. Takva navika, koje pacijenti uopće ne moraju biti svjesni, najčešće je povezana sa stresom i pacijentima služi kao ispušni ventil.

Zar namjerno grickanje sluznice nije bolno?

Ne, radi se o ugrizu blagog intenziteta koji ne ostavlja preveliku traumu na sluznici i aktivnost je ugodna, zabavna za pacijenta. U ekstremnim slučajevima, kod psihijatrijskih bolesnika traume koje nastaju mogu biti vrlo opsežne. Srećom takva stanja su dosta rijetka.

Kako izgleda morsikacija? Možemo li ju sami otkriti?

Morsikacija se klinički manifestira kao bjelkasto zadebljanje sluznice grube, naborane površine. Uz bjelkasto zadebljanje mogu se vidjeti površinska oštećenja poput eritema i sitnih erozija. Promjene su karakteristično lokalizirane na mjestima koja su dostupna zubima, najčešće na obraznoj sluznici, rjeđe na rubovima jezika i donjoj usni. Pacijenti mogu sami primijetiti promjenu, ali dijagnozu bih ipak prepustio stručnjaku.

Kako se morsikacija liječi?

Ako se radi o slučajnom, jednokratnom ugrizu stanje će se sanirati unutar 7-10 dana. U težim slučajevima stomatolog može ordinirati preparat topikalnog kortikosteroida koji će smanjiti oteklinu i ubrzati cijeljenje promjene. Ako se radi o opetovanom ugrizu u isto mjesto koji nastaje zbog poremećenog odnosa između zuba bit će potreban stomatološki zahvat kojim će se taj odnos ponovo dovesti u sklad. To može uključivati jednostavne zahvate poput prebrušavanja kvržica zuba i zamjene ispuna, ali i složenije postupke poput izrade novog protetskog rada ili ortodontske terapije. U slučaju svjesnog ili nesvjesnog grickanja sluznice potrebno je osvijestiti naviku i prestati s njom. Stomatolog po potrebi može izraditi zaštitnu udlagu od mekanog silikona ili termoplastičnog materijala koja će prekriti oštre kvržice zuba i zaštititi sluznicu. Takva udlaga obično se nosi za vrijeme spavanja iako se može nositi i po danu.

Što možemo sami poduzeti?

Kao što sam rekao, treba prestati s grickanjem sluznice. Osvijestiti naviku i pokušati je eliminirati ili zamijeniti nekom manje štetnom. Također, potrebno pridržavati se uputa stomatologa o nošenju zaštitne udlage.

I na kraju, predstavlja li morsikacija razlog za brigu?

Kao i svaka druga kronična trauma, morsikacija dugoročno može imati ozbiljne posljedice. Iako sama po sebi ne može izazvati malignu transformaciju, u kombinaciji s drugim faktorima kao što su pušenje i konzumacija alkohola može djelovati kao promotor genetičkog oštećenja i u konačnici povećati rizik za obolijevanje od maligne bolesti.

Ako prepoznajete simptome i želite pomoć stručnjaka ili imate dodatnih pitanja, slobodno nam se obratite.