Kako pušenje utječe na zdravlje usne šupljine

Kada pomislimo na zdravstvene probleme uzrokovane pušenjem, najčešće pomislimo na probleme dišnim putevima i kardiovaskularnim sustavom. No, pušenje uvelike utječe i na zdravlje usne šupljine. Duhanski dim složena je mješavina više od 4000 različitih sastojaka, od kojih su 60 karcinogenih. Sastojci duhanskog dima utječu na organizam na razne načine: djeluju na mikrovaskulaturu i smanjuju protok krvi, djeluju na mikrobiologiju oralnog plaka te smanjuju obrambenu sposobnost tijela. U nadi da ćemo nekome pomoći prestati pušiti, odlučili smo pisati o tome kako pušenje utječe na zdravlje usne šupljine.

Problemi usne šupljine uzrokovani pušenjem su sljedeći:
  • neugodan zadah i okus
  • pigmentacije na zubima
  • parodontna bolest i gubitak zuba
  • sporije cijeljenje rana nakon kirurških zahvata
  • neuspjeh implantološke terapije
  • rak usne šupljine
Neugodan zadah i pigmentacije na zubima

Katran prisutan u cigaretama taloži se na zubima, čime nastaju obojenja zubi i jezika te neugodan zadah. Ova obojenja zubi se mogu ukloniti jedino profesionalnim čišćenjem kod stomatologa, međutim ako ne prestanete pušiti, pigmentacije će se vrlo brzo vratiti.

Parodontna bolest i gubitak zubi

Parodontna bolest je uzrokovana infekcijom koja uništava kost i meko tkivo oko zuba. Infekcija je uzrokovana bakterijama i taloženjem plaka koji se češće nakuplja u pušača u usporedbi s ostalom populacijom. Ako se plak ne ukloni, kalcificira se itako nastaje zubni kamenac. Kamenac uzrokuje upalu desni koja može napredovati u parodontitis, kada dolazi do gubitka kosti, zubi tada postaju pomični te može doći do njihova ispadanja. Obrambena sposobnost tijela je oslabljena u pušača što uzrokuje smanjeno krvarenje desni. Kako je krvarenje jedan od vodećih simptoma gingivitisa, bolest se često ne otkrije na vrijeme. Pušači koji puše manje od 10 cigareta dnevno imaju dva puta veću šansu za razvoj parodontnih bolesti u usporedbi s nepušačima. Pojavnost parodontnih bolesti je četiri do pet puta veća u pušača koji puše više od 10 cigareta dnevno. Također, pušači lošije reagiraju na liječenje parodontnih bolesti od nepušača. Uz sve navedeno, pušači imaju veću šansu za razvoj akutnog nekrotizirajućeg ulcerativnog gingivitisa, vrlo bolne upale desni koju prati neugodan okus i miris. Međutim, ljudi koji prestanu pušiti imaju isti rizik za pojavnost parodontnih bolesti kao nepušači.

Sporije cijeljenje rana nakon kirurških zahvata

Jedna od komplikacija nakon vađenja zuba je upala postekstrakcijske rane s prisutnošću boli te se u pušača javlja tri puta češće nego u nepušača. Toksini iz cigareta smanjuju krvarenje zbog čega može izostati stvaranje ugruška te samim time cijeljenje rane, a lokalno se uvlačenjem dima stvara negativni tlak, koji može uzrokovati prerani gubitak ugruška.

Neuspjeh implantološke terapije

Pušači imaju 11 puta veći rizik za neuspjeh implantološke terapije. Duhanski dim djeluje na vezivno tkivo i kost oko zuba kao i na površinu zuba. Pušenje uzrokuje resorpciju kosti i znatno usporava cijeljenje kosti i okolnih tkiva, što je izuzetno bitno kod oporavka nakon ugradnje implantata. Također, pušači imaju veći rizik za razvoj periimplantitisa, upale zbog koje može doći do gubitka implantata.

Rak usne šupljine

Pušenje i alkohol su glavni uzročnici raka usne šupljine. Pušači koji puše 40 cigareta dnevno i popiju četiri alkoholna pića dnevno, imaju 35 puta veću šansu za razvoj raka usne šupljine. Rizik je puno manji u ljudi koji samo puše ili samo piju alkohol. Ako prestanete pušiti, rizik za pojavu raka usne šupljine se smanjuje na razinu nepušača nakon deset godina ne konzumiranja alkohola i cigareta. Također, nepušači s rakom usne šupljine imaju tri puta veću šansu za preživljenjem u usporedbi s pušačima. Tipična lokalizacija je dno usne šupljine, područje iza kutnjaka, na rubovima jezika i gingivi donje čeljusti. U početnom stadiju rak usne šupljine izgleda kao područje izrazito crvene boje, baršunaste površine koje je oštro ograničeno od ostale sluznice. U kasnijim stadijima dolazi do razvoja ulkusa, rane koja ne cijeli. U najvećem broju slučajeva karcinom usne šupljine otkriva se u uznapredovalom stadiju kada su terapijske mogućnosti smanjene, a prognoza znatno lošija. Zbog toga karcinom usne šupljine i danas, unatoč razvoju različitih metoda liječenja, ima visoku stopu smrtnosti. Najčešća se liječi kirurški ste se nadopunjuje radioterapijom i kemoterapijom. Ako ste primijetili slične promjene u usnoj šupljini, javite se stomatologu.

Kako biste izbjegli neugodne i opasne posljedice pušenja, obratite se vašem liječniku kako bi vam pomogao prestati pušiti.