Pet navika koje štete dobrim bakterijama u vašim ustima

Htjeli mi to ili ne, u ustima imamo jako puno bakterija i s njima moramo živjeti. Cilj nije uništiti ih sve, nego imati dobar sastav: da dobre bakterije budu snažne, a štetne nemaju uvjete za bujanje. Dr. Hana Stanković, specijalistica parodontologije koja već dvadeset godina pacijentima čisti zube i govori o bakterijama, izdvaja pet svakodnevnih navika kojima nesvjesno slabimo svoje saveznike i otvaramo put štetnim bakterijama.

1. Pijuckanje kiselih pića

Kiselih pića ima više nego što mislimo: gazirani sokovi poput kole, mineralne vode s okusom, pivo, vino, ali i kava. Kad je takva tekućina stalno prisutna u ustima, kiselina neprestano spušta pH, odnosno mjeru kiselosti u ustima. Slina tada ne stigne oporaviti svoj sastav i vratiti usta u neutralno stanje.

Kiselo okruženje pogoduje lošim bakterijama. Uz to, kiselina jače otapa caklinu, tvrdi zaštitni sloj zuba, pa je i karijesa više, a s vremenom se mogu javiti i suha usta. Patogenim, odnosno štetnim bakterijama kiseli medij u ustima jednostavno odgovara.

Rješenje je jednostavno:

• kiselo piće koje želite popiti popijte odjednom,
• zatim isperite usta vodom,
• izbjegavajte ritam “gutljaj, pauza, gutljaj, pauza”.

Upravo je to stalno pijuckanje ono što najviše šteti. Ako jednom mjesečno u kinu polako pijuckate sok, nije strašno. No ne radite to cijelo poslijepodne, svaki dan u uredu. Kavu, sok ili mineralnu s okusom popijte, isperite usta vodom i ne spuštajte si stalno pH u ustima.

2. Pretjerivanje s vodicama za usta

Police dućana pune su vodica za usta, a mnogi ih koriste u velikim količinama, ispirući i mučkajući usta u uvjerenju da time spašavaju zube ili rješavaju zadah. Nažalost, kemija iz te bočice šteti i dobrim bakterijama. Ona ne bira koje će bakterije uništiti, štetne ili korisne.

Štoviše, dobre su bakterije ranjivije. Štetne žive u zubnom plaku, mekanim naslagama na zubima, a plak se ne može razbiti samo mućkanjem tekućine. Mora se očistiti mehanički. Zato vodica lakše uklanja upravo dobre bakterije, koje prve stradaju.

S vodicama za usta budite oprezni. Koristite ih malo i ciljano, primjerice nakon nekih zahvata i po uputi doktora, a nikako ne cijeli dan.

Zašto su nam dobre bakterije potrebne

Dobre bakterije čuvaju sluznicu i imunitet. One s nama surađuju i dio su nas: bakterija u tijelu imamo više nego vlastitih stanica, otprilike 10¹² naših stanica i 10¹³ bakterija. Zato želite da vaša sluznica bude obložena dobrim bakterijama, jer one pomažu u zaštiti od mnogočega, od virusa do karcinoma.

3. Disanje na usta

Usta izvorno nisu namijenjena disanju. Disanje na usta isušuje sluznicu, a suho okruženje loši je uvjet za dobre bakterije, koje u njemu propadaju. Disanje na usta dovodi do suhih usta i više karijesa, pa nije dobro ni za vas ni za vaše bakterije.

Ako možete, pokušajte više disati na nos. Neka usta budu zatvorena, vlažna i ugodna, i za vas i za vaše bakterije.

4. Slab mineralni status

Za mnoge je ovo nešto novo. Možda zvuči kao reklama iz ljekarne, ali istina je: tijelu treba cijeli niz mikronutrijenata i minerala, i oni moraju biti u dobroj ravnoteži. Ako ne jedemo dobru i raznovrsnu hranu, njihova razina pada.

Slab mineralni status znači da će i slina imati manje minerala. Tada se početni karijes slabije remineralizira, odnosno slina manje uspješno vraća minerale u oštećenu caklinu. Posljedica je više karijesa, više kisele aktivnosti i više štetnih bakterija.

Ako se pitate zašto imate karijes ili zašto vam se u tijelu događa nešto neobično, moguće je da vam nedostaju neki minerali. Danas se to može prilično jednostavno provjeriti. Primjer je vitamin D3: sve se češće provjerava prije ugradnje implantata i pokazuje se da ga mnogi ljudi imaju premalo.

Kako popraviti mineralni status? Najprije napravite pretragu, a zatim će vam doktor reći što vam nedostaje i kako to nadoknaditi. To je velika nutricionistička tema i lako je posumnjati da iza nje stoje tvrtke koje prodaju dodatke prehrani. No ljudima stvarno može nešto nedostajati, a to se može odraziti i na stanje u ustima.

5. Kronični stres

Stres se često spominje kao krivac za mnoge probleme pa savjet da ne budete pod stresom može zvučati jednako dosadno kao savjet da ne pušite. Ipak, kad upravo takve stvari utječu na vaš problem, liječenje bez promjena u svakodnevici teško daje rezultat.

Potpuno izbjeći stres nije moguće, ali pokušajte barem malo. Ujutro si recite da se danas nećete izjedati iznutra, nego ćete se pokušati opustiti i vjerovati da će stvari dobro završiti.

Stres u tijelu oslobađa mnogo medijatora upalnih reakcija, tvari koje potiču upalu. Tijelo se tada ponaša kao da bježi od opasnosti, kao da ga lovi lav. Kad ste godinama u takvom stanju, to ostavlja posljedice. U ustima se to može očitovati kao:

• manje sline,
• veća karijesna aktivnost,
• slabija otpornost na bolesti i na bakterije u ustima,
• u krajnjem slučaju čak i karcinom.

Zato pokušajte, kako god možete, nešto promijeniti u svom životu da vam bude lakše, jer stres mjerljivo loše utječe na zdravlje. Kad ste vi pod stresom, to osjećaju i vaše bakterije.

I bakterije u crijevima trebaju vašu brigu

To osobito vrijedi za bakterije u crijevima. One snažno utječu na cijelo tijelo: bez njih nema imuniteta, ni hormona, ni normalne probave. Zato jedite raznovrsno, s puno povrća, a manje mesa i slatkih napitaka. Tako hranite i svoje bakterije, a one zauzvrat čuvaju vaše zdravlje.