Preskoči na sadržaj
Blog · video

Treba li čistiti jezik i kako to raditi bez pretjerivanja

Dr. Hana StankovićSpecijalistica parodontologije

Video se učitava s YouTubea tek kad ga pokrenete.

Članak je nastao prema videu Doktorice Četkice na YouTubeu. Pogledajte ga na YouTubeu.

Nekima je struganje jezika svakodnevna navika bez koje ne mogu zamisliti oralnu higijenu, a drugi se nikad nisu zapitali treba li jezik uopće čistiti. Dr. Hana Stanković, specijalistica parodontologije, objašnjava zašto jezik ponekad izgleda obloženo, kada ga ima smisla čistiti i zašto je i ovdje najvažnija umjerenost.

Kako je građen jezik

Površina jezika prekrivena je papilama, sitnim izbočinama koje možete zamisliti kao mala brdašca. S njih se neprestano otpuštaju mrtve stanice, a odozdo dolaze nove, žive. Jezik se, kao i sve drugo na tijelu, stalno ljušti i obnavlja.

Budući da su papile poput malih hrpica, stanice na njima mogu izgledati kao vlasi, gotovo kao kosa. Naravno, iz jezika ne raste kosa, nego površina samo vizualno može djelovati vlaknasto.

Kad smo zdravi, normalno koristimo usta i organizam dobro funkcionira, te se stanice uredno ljušte dok žvačemo, gutamo i govorimo. Većinu ih jednostavno progutamo i sve je u redu.

Kad se jezik ne ljušti dovoljno

Postoji mnogo razloga zbog kojih se stanice s jezika ne ljušte dovoljno. Dr. Hana izdvaja nekoliko:

  • jezik se manje koristi
  • postoje neki drugi zdravstveni problemi
  • osoba je pušač
  • postoji problem s količinom sline u ustima

Tada jezik može izgledati obloženo i bjelkasto, a može doći i do izgleda koji se naziva vlasasti jezik.

Što je vlasasti jezik

Vlasasti jezik naziv je za izgled jezika na kojem se zadržao mrtvi sloj stanica. U početku izgleda bijelo, a kod pušača može biti smećkast. „To nije bolest“, ističe dr. Hana. Radi se samo o tome da se mrtvi sloj nije skinuo s jezika.

Oprez: lako je pretjerati

Kad netko uoči obložen jezik i posegne za strugačem za jezik (jednostavnim plastičnim pomagalom za skidanje naslaga s jezika), u dobroj namjeri lako može pretjerati. Dok dođete do lijepe ružičaste boje koju želite vidjeti, moguće je da ste skinuli previše.

Organizam će na to odreagirati tako da pokuša nadoknaditi ono što je skinuto, pa će se stvarati još više stanica. Tako nastaje začarani krug: što više stružete, jezik se više oblaže. Zato je važno biti oprezan.

Koliko često čistiti jezik

Dr. Hana naglašava da ne postoji jedna formula koja vrijedi za sve. Prihvatljivo je jezik blago sastrugati toliko da mu se promijeni izgled. Nakon toga ga pustite neko vrijeme i pratite kojim se tempom obnavlja, pa ga po potrebi ponovno malo sastružite.

Bijela naslaga na jeziku ipak ne znači automatski da je treba sastrugati.

Promjene koje treba pokazati liječniku

Na jeziku se, nažalost, mogu pojaviti i bijele promjene koje su patološke, odnosno znak bolesti. Zato dr. Hana savjetuje: ako na svom jeziku primijetite bilo što što ne izgleda normalno, javite se stomatologu ili specijalistu oralnih bolesti i svakako otiđite na pregled. To osobito vrijedi ako promjena ne prolazi ili je ograničena na jedan dio jezika.

Ako je jezik općenito presvučen naslagom, možete početi s njegovim čišćenjem.

Prije strugača provjerite svoje navike

Prije nego što uzmete strugač, razmislite utječe li nešto u vašem svakodnevnom životu na izgled jezika:

  • živite li zdravo
  • pijete li dovoljno tekućine
  • žvačete li dovoljno hranu koju jedete
  • imate li dovoljno sline ili su vam usta suha

Ako hranu ne žvačete dovoljno, primjerice zato što zubi nisu sanirani, time se najprije treba pozabaviti. Funkcija jezika vrlo je važna. Tek kad su ti uvjeti zadovoljeni, a jezik je i dalje obložen, moguće je da je proizvodnja stanica pojačana. Tada si možete pomoći strugačem i jezik malo sastrugati.

Bakterije i zadah

Skidanjem mrtvog sloja stanica s jezika uklanjate i dio biofilma, tankog sloja bakterija koji se stvara na površinama u ustima. No, kako kaže dr. Hana, to se događa i normalnom funkcijom jezika. Struganje je samo mala pomoć, a ne liječenje bolesti ili način uklanjanja velikih nakupina bakterija.

Ako nemate nikakvih tegoba, nemate zadah, ne vidite naslage i ništa vas ne muči, strugač vam nije potreban. Dr. Hana ističe i da zadah (stručno halitoza) najčešće dolazi sa zuba, a vrlo rijetko s jezika.

Strugač ili četkica?

Ako ipak želite čistiti jezik, dr. Hana savjetuje da za to koristite strugač, a ne četkicu za zube. Četkica ima vlakna u koja ćete ugurati mrtve stanice i bakterije s jezika. Strugač je jednostavan komad plastike koji možete lako oprati.

I za kraj, savjet koji vrijedi za čišćenje jezika kao i za sve ostale navike: umjerenost u svemu.